Možda zvuči neverovatno, ali jedan sićušan predmet – drvena kutija za kozmetiku u obliku skakavca – izazvao je buru na aukcijskom tržištu…
Guennol Grasshopper, star više od 3.300 godina, prodat je krajem jula na aukciji u Londonu za 340.000 funti (oko 455.000 dolara). Cena je značajno niža od 1,2 miliona dolara, koliko je poslednji put postignuto, ali je kupac dobio artefakt od neprocenjive istorijske i kulturne vrednosti.
Prema predanju, ovaj predmet potiče iz vremena faraona Tutankamona, oko 1350–1349. godine p.n.e. Izrađen od drveta i slonovače, dug svega devet centimetara, neverovatno je dobro očuvan i, po svemu sudeći, korišćen kao posuda za kozmetiku. Njegova sudbina ispreplitana je sa pričom o otkriću Tutankamonove grobnice – arheolog Hauard Karter, čovek koji je 1922. otkrio čuvenu Dolinu kraljeva, povezuje se i sa ovim delikatnim predmetom.
U godinama koje su usledile, vlasništvo nad Grasshopperom prelazilo je iz ruku egipatskog trgovca Morisa Nahmana, preko njujorškog kolekcionara Džozefa Bramera, sve do kolekcije Alistera Bredlija Martina 1948. godine. Poslednji vlasnici bili su članovi kraljevske porodice sa Bliskog istoka – naslednici šeika Sauda al-Tanija.
Ono što je prodaji dalo dodatnu težinu jeste činjenica da su vodeće aukcijske kuće, Christie’s i Sotheby’s, odbile da ponude predmet na prodaju zbog sumnji u poreklo. Zvaničnih arheoloških zapisa o njegovom pronalasku nema, što otvara prostor za nagađanja da je artefakt možda iznet iz Tutankamonove grobnice bez dozvole.
Ipak, aukcijska kuća Apollo Auctions insistira na tome da Grasshopper nije ukraden, te da je predmet prošao proveru Art Loss Register. Uprkos senkama sumnje, nova prodaja potvrđuje neugasivu privlačnost egipatske antike – posebno kada je upakovana u predmet toliko redak i enigmatičan.
Iako je prodat za manje od polovine poslednje poznate cene, Guennol Grasshopper i dalje predstavlja jedan od najintrigantnijih artefakata na tržištu antičkog luksuza. Njegova umetnička delikatnost, mistična istorija i povezanost sa faraonskom erom čine ga predmetom želje kolekcionara, ali i večitom enigmom arheološkog sveta.