Brojka nije određivanje ekonomskog doprinosa Flavijevog amfiteatra, zvaničnog naziva Koloseuma u Rimu. Taj broj bi se izračunao korišćenjem faktora kao što su prodaja karata, posećenost i opšta diseminacija gotovine od turista koji dolaze.
Umesto toga, Deloitteova procena zasniva se na rezultatima ankete u kojoj se od Italijana zahtevalo da odgovore koliko bi finansijskih sredstava uložili da očuvaju amfiteatar čak i ako ga „ne koriste direktno, možda neće imati koristi čak ni indirektno od njega, i možda ne planiraju bilo kakvu buduću upotrebu za sebe ili druge.”
U proseku, Rimljani su bili spremni da plate 59 evra, dok su Italijani koji žive van Rima obećali 57 evra. Više od 90 odsto od ukupnog broja ispitanika reklo je da spomenik mora biti sačuvan „pod bilo kakvim okolnostima“, čak i ako bi to značilo da građani treba da plaćalu održavanje.
Marko Vulpijani, šef odeljenja za procenu u Deloitte Central Mediterranean, koji je organizovao studiju, rekao je u izjavi: „Za legendarnu imovinu kao što je Koloseum, neophodno je da se u stvari pozivamo na dimenziju vrednosti koja uključuje i materijalnu i nematerijalnu. U tom smislu, nematerijalna vrednost Koloseuma može biti veća od vrednosti koja se odnosi na ekonomsku korist koju može da proizvede.“
Vulpijani je rekao da je „neopipljiva vrednost“ Koloseuma delimično povećana zbog „zadovoljstva blizine i pogleda na jedinstveno i veličanstveno mesto“, kao i zbog njegovog simboličkog značaja za Italiju.
Koloseum je završen 80.godine pre nove ere i ostaje najveći stojeći amfiteatar na svetu. Privlačio je više od 7 miliona posetilaca godišnje pre pandemije i doprinosi oko 1,39 milijardi evra godišnje. Spomenik zapošljava oko 42.700 stalno zaposlenih radnika, navodi Deloitte.
U izveštaju se zaključuje da Italija, koja je dom najvećeg broja mesta svetske baštine Uneska na svetu, može bolje da iskoristi svoje kulturno nasleđe kao „motore“ za ekonomski razvoj.