Požurite dok ne bude kasno

Kako svet nastavlja da pati od štetnih efekata globalnog zagrevanja, sve više i više naših prirodnih lepota postaju ugrožene i preti im totalno nestajanje. Prilikom odlučivanja o savršenoj destinaciji za vaš odmor, razmislite o poseti sledećih devet lokacija jer su njihovi dani na Zemlji odbrojani.

Maldivi

Preko 80 procenata ostrva, tačnije 1.200 ostrva koji čine slikovite Maldive nalazi se na manje od jednog metra ispod nivoa mora. Stoga, nije iznenađenje da je jedinstvena grupa ostrva trenutno ugrožena rastućim vodama svetskih okeana. Okolnosti su postale toliko teške da je predsednik Maldiva najavio da će federalna vlada početi kupovinu zemljišta u drugim zemljama za građane. Predviđeno je da će u roku od 100 godina na Maldivima biti nemoguće živeti.

Veliki koralni greben u Australiji

Ovo je najveći koralni greben na svetu. Međutim povećana kiselost okeana, razna zagađenja, cikloni, i porast temperatura okeana izazivaju velike problem, odnosno masovno nestajanje korala. Više od polovine Velikog koralnog grebena je već nestalo u poslednje tri decenije, ali ostatak ove divne prirodne kreacije kako predviđaju naučnici bi mogao biti izgubljen do 2030. godine.

Venecija, Italija

Jedan od najromantičnijih gradova na svetu, Venecija prepoznatljiva po svojim kanalima i mostovima. “Grad na vodi” kako Veneciju drugačije zovu, preti da bude potpuno potopljen s obzirom na to da grad tone 5 puta brže nego što je to bilo u prošlosti. U poslednjem veku grad je potonuo za oko 40 centimetara, a veruje se da porast nivoa mora i konstantne najezde turista dodatno ugrožavaju grad od potonuća.

Madagaskar

Kao četvrto po veličini ostrvo na svetu, Madagaskar je dom najrazličitijem biljnom i životinjskom svetu pa tako tamo žive lemuri, mungosi, komodo zmajevi… Međutim, gust ekosistem je stalno ugrožen krivolovom, sečom drveća i čestim požarima. Ako se ne preduzmu drastičnije mere da se sačuva ovo ostrvo, očekuje se da će njegove prašume i jedinstveni stanovnici nestati u narednih 35 godina.

Mrtvo more

Ovo jezero, a ne more, iako ima takav naziv, se nalazi na Bliskom Istoku i ima salinitet od 33,7 procenata. To je najslanije jezero na svetu, a poređenja radi slanije je oko 8,6 puta od svih okeana. Poslednjih 40 godina veliko slano jezero smanjilo se više od jedne trećine od svoje originalne veličine i potonulo za 80 metara S obzirom na to da jezero prima vodu iz svog jedinog izvora koji dolazi iz reke Jordan, očekuje se da će Mrtvo more nestati u narednih 50 godina.

Glečeri nacionalnog parka Montana

U 19. veku postojalo je 150 glečera u okviru Nacionalnog parka Montana koji su se prostirali na 25 750 kvadratnih kilometara zaštićenog zemljišta. Evidencijom iz čak 2010. godine utvrđeno je da je ostalo samo 25 aktivnih glečera pa naučnici koji izučavaju ovo područje predviđaju da će trenutne klimatske promene učiniti da do 2020. godine potpuno nestanu kao i nepregledna divljina koja zavisi od njihove hladnoće.

Ostrvo Galapagos

Nekada jedno od najizolovnijih ostrva prirodne i netaknute lepote, Galapagos je doživeo porast turizma od oko 12 procenata u poslednjoj deceniji. Hoteli i restorani jednostavno niču kao pečurke u ovom raju, grade se putevi i došlo je do ogromnog porasta u saobraćaju, a samim tim i zagađenja. Ova nestvarna prirodna lepota Ekvadora, zahvaljujući ljudima može da bude totalno uništena, jer je već 5 procenata jedinstvenih životinjskih vrsti potpuno iščezlo.

Basen Konga

Kongo basen je dom druge po veličini prašume u svetu i prostire se na više od oko 3 miliona kvadratnih kilometara. Što je zapanjujući podatak. Prašuma je praktično pluća planete, jer generiše 40 odsto kiseonika na Zemlji, a predstavlja i vitalni izvor hrane, lekova i minerala za lokalno stanovništvo. Prema Ujedinjenim Nacijama do dve trećine prašume moglo bi da nestane do 2040. godine jer se skoro 10 miliona hektara šume izgubi godišnje zbog rudarstva, poljoprivrede, bespravne seče, i gerilskih ratovanja.

Ledena polja Patagonije

Kao najveći glečeri na svetu, odmah iza onih na Antartiku i Grenlandu, ledeni glečeri ili ledena polja kako ih nazivaju u Čileu, osećaju posledice globalnog zagrevanja i šokantnom brzinom se smanjuju! Naučnici su otkrili da se 90 odsto planinskih glečera topi sada 100 puta brže nego u tri prethodna veka. Samo u poslednjih 5 godina, 12 glečerskih jezera je potpuno nestalo. 

Luxury Experience